Kako izgraditi pozitivnu sliku o sebi

„Ko se hvali sam se kvari.“

„Skromnost je vrlina.“

Tako su učili većinu nas. Da nije lepo hvaliti se, da treba biti skroman. I kada nam se neko zahvali, da treba reći „nema na čemu“ ili „nije to ništa“.

I kada nam neko uputi kompliment, da se treba nekako malo smerno postideti i reći „ma nije to ništa posebno.“

Većina roditelja veruje da decu ne treba preterano hvaliti, „da se ne pokvare“.

„Lepa ti je haljina.“

„Ma stara je sto godina, kupila sam je kod Kineza za neku siću. Vidiš kako šavovi idu ukrivo.“

„Odlično si to uradio!“

„Ma nije to ništa, to može svako.“

„Sviđa mi se tvoja frizura, odlično ti stoji.“

„Jao vidi koliki mi je izrastak, nikako da stignem do frizerke.“

Poznato vam je ovo?

Sigurna sam da svako od vas može da nabroji mnoštvo ovakvih i sličnih primera.

Hvalisavost i uobraženost svakako nisu dobre osobine.

„Ja sam najnajnaj i sve što ja radim je najnajnaj i najbolja sam na svetu celom i niko mi nije ravan“ odbija ljude, ali i „ja nisam ništa posebno“ stav ih odbija takođe.

Iz straha da ne ispadnemo hvalisavi dešava se da odemo u drugu krajnost- minimiziranja i negiranja svega što je dobro kod nas.

Pa se onda pitamo

„Zašto se osećam tako nesigurno?“

„Zašto sam neraspoložen/a?“

„Zašto šta god da uradim ne osećam zadovoljstvo?“

Zdrava svest o sebi i svojim kvalitetima i postignućima jeste dobra i poželjna osobina i stav prema sebi.

Ne samo dobra i poželjna nego i neophodna za očuvanje mentalnog zdravlja!

Kako neko može da se oseća dobro u svojoj koži i da uživa u životu ako ima iskrivljenu i negativnu sliku o sebi?

Zamislite da po ceo dan pored vas ide neko ko ćuti kad uradite nešto dobro ili pokažete neku dobru osobinu, ali zato ukazuje na sve što ne valja. Kako biste se osećali?

Ne mnogo prijatno, u najboljem slučaju. Blago depresivno i bezvoljno, nekako bez energije.

losa slika o sebi

Zašto nam je neprijatno kada nam neko kaže nešto lepo? Zato što se to ne uklapa u našu sliku o sebi, teško nam je da poverujemo i nismo naviknuti na komplimente.

A komplimenti (kada su iskreni) su ono što čini da se osećamo prijatno i ono što dalje razvija pozitivnu sliku o sebi.

Kako izgraditi pozitivnu sliku o sebi?

 

Tako što ćemo se potruditi da izgradimo naviku zdravog hvaljenja sebe.

Tako što ćemo pažnju usmeriti na ono što je dobro kod nas samih i što nam se sviđa (nećete se pokvariti od toga, ne brinite, još niko nije).

Tako što ćemo registrovati male uspehe i sitne stvari koje dobro radimo.

pozitivna slika o sebi

Tako što ćemo voditi dnevnik samosviđanja i uspeha. Pisanje pomaže zato što je konkretna aktivnost i može mnogo da ubrza proces sticanja zdrave navike obraćanja pažnje na to što je dobro kod nas.

Možete zadati sebi zadatak da svaki dan zapišete bar tri, ili makar samo jednu stvar koju ste dobro uradili ili koja vam se sviđa kod vas.

Što konkretnije to bolje!

Umesto „Ja sam pametan.“ bolje je „Brzo i tačno sam rešio zadatak.“

Umesto „Ja sam odličan u komunikaciji“ bolje je „Danas sam odlično komunicirao sa klijentima. Dobro sam im objasnio kako se koristi proizvod.“.

Umesto „Ja sam dobra osoba“ bolje je „Danas sam u autobusu ustupila mesto starijoj ženi.“

U početku to možda neće biti prijatno, ali ako istrajete i pregurate tu početnu neprijatnost (koja je sastavni deo svake promene), napori će vam se za nekoliko nedelja isplatiti u vidu prelepog osećaja zvanog „da, odlično se osećam u svojoj koži!“.

I tada ćete komplimente primati sa zadovoljstvom i uživanjem. I biće ih sve više.

I vi ćete sve lakše hvaliti druge ljude, pa će se sve više ljudi osećati prijatno pored vas. Ne zaboravite da pohvalite sebe i za to 🙂

Iz knjige Putovanje u središte srca

Želite da:

  • više volite sebe
  • povećate svoju emocionalnu inteligenciju
  • ulepšate i obogatite svoju svakodnevicu?

Knjiga „Putovanje u središte srca“ može da vam pomogne u tome!

Sjajna knjiga, pravi melem

Srbijanka Jović

„Profesionalna, stručna, a opet topla, lična i milujuća.“

Jelena Veljković

Pisana je jednostavnim i razumljivim jezikom, uz mnoštvo primera, ilustracija i konkretnih načina da život živite lakše i lepše.

U ovoj zbirci psiholoških tekstova obrađene su neke od sledećih tema:

  • ljubav prema sebi
  • odnosi sa drugim ljudima
  • srećan život
  • emocionalna inteligencija
  • asertivnost

Želite knjigu “Putovanje u središte srca” u svojoj biblioteci? Da vam bude pri ruci svaki put kad vam zatreba razumevanje, uteha, ohrabrenje i vetar u leđa?

Jelena Pantić

Psiholog i autorka knjige "Putovanje u središte srca". Više od 15 godina se bavim emocionalnom inteligencijom, pozitivnom psihologijom, psihologijom sreće i blagostanja.

1 thought on “Kako izgraditi pozitivnu sliku o sebi”

  1. Mislim da je najveća prepreka pozitivnoj slici o sebi eventualno postojanje negativne koja traje od rođenja i koja je (što je najvažnije) kroz odrastanje i ceo dosadašnji život saopštena i drugima tj. našoj okolini. Jedna je stvar suočiti se sa svojom unutrašnjošću – sasvim je druga stvar suočiti se sa spoljnim svetom tj. okolinom u kojoj od malih nogu pa sve do sada imamo negativnu reputaciju.
    Od malih nogu osećaj manje vrednosti, nesigurnosti i nezaštićenosti vodi ka ne povezivanju sa drugima, ka odbačenosti, izloženosti napadima, ogovaranju, ka nedostatku određenih iskustava sasvim normalnih za određeno životno doba.
    Može da se desi da čitanjem o životnom skriptu, ranoj traumi, afektivnom vezivanju, ličnom i porodičnom nesvesnom itd. dođe do osvešćivanja, do neke želje za promenom.
    Ali onda čovek shvati da je došao u neke godine a da nije stekao i obavio ono što je odavno trebalo. Nema temelja, nema oslonca za nastavak dalje. Postaje se svestan praznine, pa se zbog nje pojavi i stid.
    Takođe se uvidi da nas i nakon osvešćivanja drugi vide istim očima, isto reaguju na nas – podsmeh, skretanje pogleda, ogovaranje, uvrede, izbegavanje itd.
    Najbolje je kada nam pozitivnu sliku o sebi izgrade dobro nasleđe i vaspitanje. Ako nismo te sreće, osvestićemo se tek u odraslom dobu (ako i tada), kada smo već ocrnjeni i kada su mnogi vozovi prošli.

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *