Ovo mi je pomoglo da budem lepa- istinski i trajno

Odmalena su mi govorili da sam lepa. Ne samo mama i tata, svi su se oduševljavali mojom lepotom i govorili mi to.
Svi osim mene.
Lepa sam sebi unazad par godina.
Do tada sam mislila i osećala da nisam lepa.
Nije mi se sviđalo to što sam videla u ogledalu.
Nisam se sviđala sebi.
Nisam mislila da sam baš jako ružna, nego onako…ružnjikava. Ništa posebno.
Jasno mi je sada da to nije imalo nikakve veze sa tim kako objektivno izgledam.
Kakve su mi oči, nos, noge…
Nisam se osećala lepo u svojoj koži. I verovala sam da svi mogu da vide koliko mi nije lepo što sam u toj mojoj koži. Pa mi nije bilo jasno kako sam im lepa.
Sada mi je lepo u mojoj koži. I zato sam sada sebi lepa.
Kao što su mi lepi ljudi koje volim, sada sam lepa i sebi. Zato što volim sebe.
Onako zdravo.
Lepo je to, i zdravo za zdravlje.

Fotografija Tom Merton

Jelena Pantić

Psiholog i autorka knjige "Putovanje u središte srca". Više od 15 godina se bavim emocionalnom inteligencijom, pozitivnom psihologijom, psihologijom sreće i blagostanja.

2 thoughts on “Ovo mi je pomoglo da budem lepa- istinski i trajno”

  1. …Svojevremeno sam na fakultetu dobila da radim seminarski rad na temu „Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe“. Mnogo sam se načitala crkvenih knjiga tada i spisa umnih, mudrih ljudi.. Imperativ je VOLETI SAMOG SEBE, onako kakve nas je Bog stvorio: i sa velikim nosevima, sitnim očima, retkom kosom…i truditi se da ostanemo čista i lepa srca kao kad smo rođeni. U oba slučaju treba mnogo raditi na sebi. Tek kad zavolimo sebe, moći ćemo da volimo i bližnje!

    Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *